
Fabruari 2th, 2011: World Wetlands day- Dia international di áreanan húmedo
Áreanan húmedo salú, hendenan salú
Dia 2 di febrüari ta dia Internashonal di Áreanan Húmedo. E dia aki no solamente ta konmemorá e fecha ku a firma e tratado internashonal di Ramsar na 1971, pero tambe nos por reflehá riba e manera ku nos ta atendé ku nos medio ambiente ku tin su efekto riba nos bienestar ekonómiko. Áreanan húmedo salú, oséano salú, i tera salú tin komo konsekuensia ku nos hendenan tambe ta salú.
Kiko ta un Área húmedo?
Un Área húmedo ta un área kaminda awa ta e faktor primordial ku ta kontrolá e medio ambiente i ku ta determiná ki tipo di mata i bestia por biba einan. Ta konsiderá un área komo ‘Área húmedo' ora ku tera ta tapá ku un lag di awa. Ku otro palabra, na momento ku tin awa plat. Segun e tratado di Ramsar áreanan di oséano ku un profundidat di ménos ku 6 meter tambe ta inkluí den e Área húmedo.
Den e áreanan húmedo di Boneiru ta inkluí e areanan ku tin pal'i mangel, yerba di laman den Lac i algun di nos saliñanan.
Áreanan húmedo ku nos tin na Boneiru ku ta kai bou di e tratado di Ramsar ta; Lac, Pekelmeer, Gotomeer, Slagbaai i Klein Bonaire. Pa loke ta trata esaki nos mester remarká ku komo un isla chikitu manera Boneiru nos mester ta orguyoso pasombra nos tin sinku di e áreanan aki miéntras tin paisnan grandi ku apénas tin unu.
Dikon e Áreanan húmedo ta asina importante?
Áreanan húmedo ta un di e áreanan ekológiko mas riku i diverso na mundu, aunke hopi biaha ainda ta konsideránan komo inútil. Awendia nos sa ku e áreanan húmedo ta benefisiá hende i naturalesa na maneranan remarkabel. Nan ta ofresé un lugá pa biba esensial pa bestia, nan tin e poder di stòk awa pa prevení inundashon, nan ta protehá e kalidat di e awa, i nan ta ofresé oportunidat pa hende ku ke opservá bestia den nan ambiente natural.
Kada área húmedo ta úniko. Niun área húmedo ta hasi mesun trabou. Asta dos área húmedo ku ta parse idéntiko por tin otro funshon. Un área húmedo na parti nort di nos isla por tin otro funshon ku unu na parti sùit – apesar ku nan ta mustra mesun kos na promé bista.
Ta konosí ku áreanan húmedo ta ofresé diferente funshon ku ta hopi importante pa e ser humano:
Un lugá liber di biba pa piská i otro bestia (No - doméstiko).
Protekshon kontra inundashon
Protekshon di kalidat di awa
Protekshon di liña di kosta
Rekreashon, edukashon i siensia
Pa hopi aña kaba STINAPA ta duna informashon na e pueblo Boneriano di e áreanan húmedo ku nos tin via di artíkulo i tambe via e diferente programanan ku nos ta ofresé na skolnan. Pero tabata na 2006 ku a kuminsá pone atenshon spesífiko na e fecha importante aki.
Riba e dia aki ta duna informashon pa usando prensa i tambe STINAPA ta skohe un skol básiko a base di un loteria ku lo bai hasi un aktividat den un área húmedo. E skol ganadó lo hasi un bishita na ‘Mangrove Centre' den e área di Lac. Einan, nan lo tin un mainta informativo i edukashonal. E alumnonan lo hasi un eskurshon den kayak. Ku kayak nan lo por mira e palu di mangelnan mas di aserka, wak kua ta e organismonan ku ta krese na e raisnan di e palunan aki i pa motibo ku e awa plat di Lac ta asina kla, nan por wak bou di awa i mira e piskánan, yerba di laman i kwal kabes abou. Nan guia lo splika nan ta kiko ta e funshon i importansha pa naturalesa di e organismonan ku nan ta mira i ta pakiko tin di konservá nan.
E aña aki atrobe a STINAPA a invitá un skol básiko pa duna informashon tokante di importansha di áreanan húmedo i e organisashon RAMSAR. A skohé e skol segun alfabét i ta toka turno e aña aki na Kolegio Kristu Bon Wardador. Un grupo di maksimal 14 studiante lo partisipá. Después nan lo tin di duna un presentashon na e otro alumnonan ku no a bai Lac. Nan lo kontanan lokualnan a siña riba dia internashonal di áreanan húmedo. E kordinadó di e departmentu di edikashon di STINAPA-NME tambe lo ta presente riba e dia di e prentashon pa duna su aporte i sostén na e alumnonan. Asina aki nos ta stimulá e studiantenan pa ku protekshon di naturalesa di Boneiru.